Najavljeni prekid vatre između SAD-a i Irana izazvao je trenutačnu reakciju globalnih tržišta, uz nagli pad cijena nafte. Američki predsjednik Donald Trump objavio je da pristaje “obustaviti bombardiranje i napade na Iran na razdoblje od dva tjedna”, pod uvjetom da Teheran pristane na potpuno otvaranje Hormuškog tjesnaca.
U protekla dva tjedna ključna točka napetosti bio je upravo taj prolaz kroz koji prolazi oko petina svjetske nafte. Iako prolaz nije bio formalno zatvoren, promet je bio sveden na minimum jer ga je Iran koristio kao instrument hibridnog ratovanja. Na cijene je utjecalo i to što je Iran ciljao energetsku infrastrukturu u regiji, posebno katarski Ras Laffan, koji proizvodi petinu svjetskog ukapljenog plina.
Nafta jeftinija za 13 posto, burze u zelenom
Nakon vijesti o primirju, cijena nafte Brent pala je za otprilike 16 posto, na oko 92 dolara po barelu. Ipak, to je i dalje znatno iznad razine od 73 dolara, na kojoj je bila prije početka sukoba u veljači. Američka nafta WTI pala je za oko 19 posto. Terminski ugovori za Dow Jones porasli su za više od 900 bodova, a pozitivan trend prelio se i na azijska tržišta, gdje je japanski Nikkei porastao za 4.4 posto.
Luka Brkić, ekonomist i profesor na Sveučilištu Libertas, kaže da je sad najvažnije pitanje trajanje primirja, kako piše Index, pitanje je hoće li ono izdržati predviđeni rok i hoće li se situacija razvijati prema daljnjoj stabilizaciji ili je riječ tek o privremenom zatišju. Obnova energetske infrastrukture zahtijeva vrijeme, ali u slučaju nastavka smirivanja, realno je očekivati stabiliziranje tržišta i ublažavanje inflatornih očekivanja.
“Razina neizvjesnosti toliko je visoka da je teško davati prognoze koje bi bile utemeljene. Trump je pritom dosljedno nedosljedan i u tom kontekstu je prognozu gotovo nemoguće dati. Ovo što je sad bilo je dobro, ali nema mjesta euforiji”, kaže Brkić. Prokomentirao je i burze, istaknuvši da se one sve manje ponašaju kao institucije za kapital, a sve više kao špekulativne platforme.
U slučaju eskalacije, Hrvatska bi se mogla suočiti s poteškoćama
Brkić je istaknuo da aktualna kretanja dodatno razotkrivaju strukturne slabosti domaćeg gospodarstva. Hrvatska kao mala ekonomija nije samodostatna u proizvodnji hrane, dok na tržištu energije dominira oligopolna struktura. Dodatni rizik je turizam, volatilna djelatnost koja u razdobljima snažne potražnje dodatno potiče rast cijena.
U slučaju daljnje eskalacije, Hrvatska bi se mogla suočiti s izraženijim poteškoćama jer fiskalni kapacitet ne bi bio dostatan da to servisira. Manevarski prostor države je sužen, a trošarine na dizel su već svedene na minimum. Brkić smatra da bi Europa trebala osmisliti novi fond za oporavak s obzirom na ograničenost nacionalnih kapaciteta.
A što je s dizelom?
Što se tiče dizela, premijer Andrej Plenković ranije je kazao da vlada više nema prostora za ograničavanje cijena jer su trošarine iscrpljene, a marže distributera minimalne. Pisali su Europskoj komisiji kako bi pokušali utjecati i na onaj minimalni dio europske trošarine, a razmatra se i izmjena zakona o PDV-u. Danas je pak izjavio da dvotjedno primirje vidi kao “jako dobru” vijest koja je već srušila cijene nafte, što je dobro za hrvatsku energetsku sigurnost.
Jakić: Realan je povratak nafte na 70 dolara
Stručnjak za energetiku Ivica Jakić kaže da je očito postojao jak interes za primirje. Tržišta su se prilagođavala, a čim je najavljen prekid vatre, cijena se brzo vratila prema 95 dolara. Ako se stabilizacija nastavi, realno je očekivati pad prema 70 do 75 dolara po barelu. Slično vrijedi i za plin, koji bi se postupno mogao vratiti na razinu od 30 do 35 eura po megavatsatu.
Za očekivati je smanjenje cijena goriva u Hrvatskoj
Na pitanje što očekivati oko cijena derivata kod nas, Jakić je odgovorio da je moguće brzo vraćanje na niže razine, osobito na velikim tržištima poput Italije ili Njemačke. “U Hrvatskoj će doći do smanjenja cijena, vlada će promptno reagirati i vratit će se stara cijena, možda ne odmah, ali u dva ili tri navrata sigurno”, zaključio je Jakić uz napomenu da ljeto ne bi trebalo donijeti cijenu nafte veću od 75 dolara.
