U vrijeme uskršnjih blagdana mnoge obitelji suočavaju se s velikim količinama hrane koja ostane nakon svečanog ručka, a podaci pokazuju da u Hrvatskoj prosječna količina bačene hrane po osobi premašuje 50 kilograma godišnje. Stručnjaci i zagovornici “zero waste” pokreta ističu da takve navike ne štete samo okolišu, nego i našem zdravlju jer se nutritivne vrijednosti hrane jednostavno gube.
“Zero waste” pokret potiče punu i odgovornu upotrebu svih namirnica: cilj je da što manje hrane završi u smeću. Iako je teško potpuno eliminirati otpad, važno je podići svijest o tome kako pravilno zbrinuti ostatke hrane. To posebno dolazi do izražaja tijekom blagdana poput Uskrsa, kada velike obiteljske proslave često rezultiraju viškom pripremljenih jela.
Ručak za idući dan
Prema preporukama nutricionista i ekoloških entuzijasta, postoje konkretni načini kako se može smanjiti bacanje hrane. Jedna od najjednostavnijih je zamrzavanje viška hrane – gotova jela, juhu, rižu, priloge pa čak i tradicionalnu uskrsnu pincu moguće je podijeliti u porcije i spremiti u zamrzivač za kasniju upotrebu. Bitno je zamrznuti kruh narezano jer se jednom odmrznut ne smije ponovno zamrzavati.

Preostalu hranu koja se neće odmah konzumirati, predlaže se iskoristiti kao ručak za sljedeći dan. Primjerice, pire krumpir može se zapeći s dodatkom sira i začina, meso pretvoriti u salatu, a povrće u juhu – jednostavnim “blendanjem” i podgrijavanjem. Kako bi se spriječilo da ostaci “zaborave” u hladnjaku, savjetuje se pohranjivanje u prozirne posude i ostavljanje na vidljivom mjestu.
Kore i stabljike
Kuhinjski ostaci poput kora i stabljika povrća mogu se upotrijebiti za pripremu domaćeg temeljca ili čak začina. Domaći povrtni temeljac kuha se najmanje pola sata, a nakon toga tekućina i vitamini iz ostataka hrane mogu obogatiti buduće obroke. Osušeni i “izblendani” ostaci pretvaraju se u prah koji služi kao dodatak jelima, a kore od mrkve ili krumpira mogu se začiniti i ispeći kao hrskavi čips.

Osim u prehrani, ostatke hrane možete iskoristiti i za održavanje kućanstva i brigu o biljkama. Kore od banana korisne su za poliranje drvenih površina, limunove korice pomažu ukloniti masnoću, a osušene vrećice čaja upijaju neugodne mirise. Također, ostavljaju i mogućnost izrade bio-enzima – prirodnog sredstva za čišćenje – te obogaćivanje zemlje sobnih i vrtnih biljaka mineralima iz ljuski jaja, osušenih ostataka povrća ili pilećih kostiju u prahu.