Ljubavni život ljudi bliži je merkatima nego majmunima
Kad je riječ o partnerskim odnosima, ljudi se možda ne bi trebali uspoređivati s čimpanzama. Novo znanstveno istraživanje pokazuje da su naši obrasci vezivanja i monogamije iznenađujuće slični – merkatima. Iako su nam primati evolucijski najbliži rođaci, u romantičnom smislu nalazimo se bliže ovim društvenim mungosima.
- Ljubavni život ljudi bliži je merkatima nego majmunima
- Ljudi visoko na ljestvici vjernosti
- Tko je apsolutni rekorder monogamije?
- Kako je provedeno istraživanje
- Na dnu ljestvice – naši najbliži rođaci
- Društvena monogamija i njezine prednosti
- Ljudi nisu “kao merkati”, unatoč sličnim brojkama
- Još jedan korak prema razumijevanju evolucije monogamije
Znanstvenici su sastavili ljestvicu monogamnih vrsta analizirajući podatke iz životinjskog svijeta, ali i iz ljudske povijesti, a rezultati su pokazali da se ljudi nalaze visoko na toj listi.
Ljudi visoko na ljestvici vjernosti
Prema rezultatima studije, oko 66 posto ljudskih odnosa može se opisati kao monogamno. To znači da dvije trećine braće i sestara dijeli istu majku i oca, što je znatno više nego kod većine drugih sisavaca.
Takav rezultat svrstava ljude odmah ispred merkata, kod kojih je taj udio 60 posto, ali iza dabrova, koji bilježe 73 posto. Ipak, unatoč visokom plasmanu, ljudi nisu apsolutni prvaci u vjernosti.
Tko je apsolutni rekorder monogamije?
Titulu najmonogamnijeg sisavca odnosi kalifornijski miš, glodavac koji stvara stabilne, doživotne parove i kod kojeg je zabilježena stopa monogamije od čak 100 posto.
“Postoji svojevrsna elitna skupina monogamnih vrsta, u kojoj ljudi zauzimaju vrlo sigurno mjesto”, objasnio je dr. Mark Dyble sa Sveučilišta Cambridge. “Velika većina sisavaca ima daleko promiskuitetniji pristup razmnožavanju.”
Kako je provedeno istraživanje
Dr. Dyble analizirao je povijesne podatke iz više ljudskih populacija, uspoređujući udio punih srodnika – braće i sestara s istim roditeljima – s polusrodnicima, koji dijele samo jednog roditelja.
Ista metoda primijenjena je i na više od 30 drugih vrsta sisavaca, što je omogućilo usporedbu monogamnih obrazaca među vrstama.
Na dnu ljestvice – naši najbliži rođaci
Rezultati su posebno zanimljivi kada je riječ o primatima. Planinske gorile bilježe tek 6 posto punih srodnika, dok čimpanze i dupini imaju samo 4 posto. Još niže nalazi se škotska ovca Soay, kod koje je zbog parenja s više mužjaka udio punih srodnika svega 0,6 posto.
Društvena monogamija i njezine prednosti
U životinjskom svijetu često se pojavljuje takozvana društvena monogamija – oblik ponašanja u kojem se partneri vežu barem tijekom sezone parenja kako bi zajedno brinuli o potomstvu i štitili teritorij. Znanstvenici smatraju da su upravo te prednosti razlog zbog kojeg je monogamija neovisno evoluirala kod više različitih vrsta, uključujući i ljude.
Ljudi nisu “kao merkati”, unatoč sličnim brojkama
Iako statistike pokazuju sličnosti između ljudi, merkata i dabrova, njihova društvena organizacija bitno se razlikuje. Dr. Dyble ističe da ljudska društva imaju daleko složeniju strukturu.
“Većina tih vrsta živi u kolonijama ili u izoliranim parovima koji stalno borave zajedno. Ljudi, s druge strane, žive u skupinama s više muškaraca i žena, unutar kojih postoje monogamne, parom povezane jedinice”, rekao je za BBC News.
Još jedan korak prema razumijevanju evolucije monogamije
Dr. Kit Opie sa Sveučilišta u Bristolu, koji nije sudjelovao u istraživanju, smatra da ovi rezultati predstavljaju važan dio šire slike.
“Ovo istraživanje jasno pokazuje da su ljudi, kroz različita povijesna razdoblja i kulture, u velikoj mjeri monogamni”, rekao je. Dodao je da je društvena struktura ljudi sličnija čimpanzama i bonobima, ali da se put kojim smo krenuli u pogledu parenja znatno razlikuje.
Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Proceedings of the Royal Society: Biological Sciences.
